© Casper Douma / Greenpeace

Kralendijk – Awe 24 di mei, Greenpeace Hulanda ta inisiá su kampaña pa yama atenshon riba e konsekuensianan ku kambio di klima tin riba Boneiru. Boneiru a keda afekta fuertemente pa e kambio di klima, miéntras ku e emishonnan di e isla ta mucha mas abou ku e parti europeo di Hulanda. Esaki ta inhustu. E organisashon lo kologá salbabida riba palu kantu di kosta pa hala atenshon pa e riesgo di kalentamentu global. Na dies diferente lugá, di Lac Cai pa Bachelor’s Beach, lo tin por lo menos trinta salbabida pone riba e palunan. Asina ki Greenpeace ke korda e gobièrnu hulandes su deber pa protehá  Boneiru.

© Casper Douma / Greenpeace

Oumento di e nivel di laman

Komo un isla bou di nivel di laman Karibe, Boneiru ta hopi vulnerabel pa kambio di klima. Na luna di mei, KNMI a presentá un rapòrt riba e oumento di e nivel di laman pa e islanan BES. [1] 

Esaki ta mustra ku e promedio di e oumento di nivel di laman ta mas haltu pa e islanan BES, kompará ku e oumento di e nivel di laman pa sobra di mundu. Segun KNMI, un oumento grandi di e nivel di laman lo kondusí na nivel nan di awa ekstremo ku más frekuensia, por ehèmpel, si pasa un tormenta of  orkan. Kralendijk su kas, skol, iglesia i hotelnan ta serka di kosta. Meskos ku Flamingo Airport. Tambe diferente patrimonio históriko importante, manera e kasitanan di katibu, tur ta bou na e parti sùit di e isla.

Koral komo kibra ola

Afortunadamente, nos isla te ainda ta protehá kontra e oumento di e nivel di laman pa e ref di koral mundialmente famoso ku ta rònt di nos isla. E koral aki ta un kibra ola natural i te ainda ta wanta e olanan yega nos isla. komo resultado, Boneiru ta mihó protehá, miéntras ku e ref ta keda saludabel. Desafortunadamente, e koral tambe ta sufri di e efektonan di kambio di klima. Paso e awa di laman ta birando mas kayente, e koral ta debilitá. E sientífikonan ta atvertí ku e refnan di koral di henter mundu lo muri si e kambio di klima no stop, miéntras ku ta net e refnan di koral ta protehá Boneiru.[2]

Kambio di klima

Nivelnan ekstremo di awa, sekura, oumento di e nivel di laman, esaki ta e efektonan di kambio di klima ku ya nos por sinti. Estudionan resien ta mustra ku e region di Karibe ta entre esnan mas vulnerabel na mundu. Rasonnan sufisiente pa tuma akshon. Sinembargo, e gobièrnu hulandes ta hasiendo masha tiki pa protehá Boneiru kontra e efektonan di kambio di klima. Por ehèmpel, no a hasi un investigashon  ekstensivo i no ta asistí medidanan konkreto pa protehá Boneiru.

Greenpeace 

Greenpeace ta hopi preokupá pa e futuro di e isla i su habitantenan. Pesei Greenpeace ta laga Vrije Universiteit di Amsterdam hasi un investigashon riba e konsekuensianan di kambio di klima pa Boneiru. Den e dianan benidero, Greenpeace ke papia ku e habitantenan di Boneiru. 

[1] KNMI, ‘Zeespiegel stijgt bij Caribisch Nederland net wat sneller’ https://www.knmi.nl/over-het-knmi/nieuws/zeespiegelstijging-bij-caribisch-nederland      

[2] IPCC, Special Report: Global Warming of 1.5ºC: https://www.ipcc.ch/sr15/chapter/spm/