Churmer i Meralney, mobilisadónan di komunidat (community mobilisers) na Greenpeace Hulanda, akinan ta riba nos barku di bela Rainbow Warrior.

Huntu nos ta hasi e ponensia ‘Vote yes for an advisory opinion on climate action from the International Court of Justice’, den solidaridat ku e grupo di islanan vulnerabel di Vanuatu. Banda di nos kampaña pa hustisia di klima huntu ku habitantenan di Boneiru, Greenpeace ta reforsá inisiativanan di klima rònt mundu tambe.

Esakinan Greenpeace a logra na 2022

Esakinan Greenpeace Hulanda a logra na 2022:

  • A anunsiá kaso den korte tokante klima pa Boneiru
  • Akshon na Schiphol a bira notisia mundial 
  • > 45.000 firma pa agrikultura sostenibel
  • A publiká investigashon tokante impakto di nitrógeno
  • Blokeo eksitoso di barku di soya
  • A establesé e lei Europeo tokante Mondinan (Europese Bossenwet)
  • 8 siudat a prohibí propagandanan tokante energia fósil
  • 10.000 partisipante na Marcha pa Klima na Rotterdam

I hopi otro éksito internashonal mas, na kual Greenpeace Hulanda a kontribuí (finansieramente)!

Tur esaki a bira posibel debí na > 517.000 simpatisante ku ta sostené Greenpeace, inkluso > 321.000 donante i > 1.600 boluntario i 103 trahadó

Greenpeace naturalmente ta pone eksigensianan hopi haltu pa su mes, pa loke ta trata un maneho ku rèspèt pa medio ambiente:

  • Edifisio duradero i energétikamente efisiente, traha fleksibel i for di kas, hasi yamadanan di video
  • Spar energia, elektrisidat bèrdè i banko bèrdè
  • Un provedó di penshun sostenibel
  • NS-­Business Card pa tur trahadó

Greenpeace: Ken nos ta?

Greenpeace ta un organisashon di medio ambiente independiente i internashonal ku ta traha pa un planeta bèrde i pasífiko. Huntu ku miónes di hende rònt mundu manera bo, nos ta enfrentá empresanan grandi i gobièrnunan. Huntu nos ta mas fuerte. Ku konosementu i kurashi nos por ataká e problema grandi na su raís. Huntu nos ta hasi e diferensia.

Kampaña di medio ambiente: Futuro di Boneiru

  • Investigashon Vrije Universiteit Amsterdam
  • A anunsiá kaso den korte kontra gobièrnu 
  • 2 akshon na Boneiru
  • 3 moshon aseptá den Tweede Kamer 
  • 10.000 firma pa e brandbrief pa Rutte

Hustisia di klima pa Boneiru

Pa esnan ku e ekspreshon ‘hustisia di klima’ – konosí tambe komo climate justice – no ta bisa nan nada: paisnan riku manera Hulanda ta responsabel pa un gran parti di emishonnan di CO2 mundialmente. Pero nan no ta duna un kontribushon hustu na e esfuerso mundial pa redusí e emishonnan akí konsiderablemente. E konsekuensianan desastroso di e krísis di klima, manera sekura i wer ekstremo, ta afektá mas tantu nèt esnan ku a kontribuí ménos na okashoná e krísis. Laga nos tuma por ehèmpel Boneiru, ku ta un munisipio spesial di Hulanda for di 2010. E nivel di awa ku ta subiendo pa motibu di kambio di klima ta forma un menasa serio pa Boneiru i su habitantenan. ​​Hopi habitante di Boneiru ta biba den áreanan ku ta nèt riba nivel di laman, i e kapital Kralendijk ta keda nèt na laman. E ref di koral rondó di Boneiru ta protehá e isla kontra inundashon, ta profundamente konektá ku e identidat Boneriano i ta mundialmente konosí pa sambuyadónan. Pero kalentamentu di klima ta afektá e koral.

Kaso den korte i brandbrief

Despues di e gran éksitonan di Urgenda (kaso di klima kontra Estado) i Defensa Ambiental (kaso kontra di Shell) tin un momentum mundial aktualmente: siudadanonan i gruponan di interes ta bayendo hues pa eksigí maneho di klima ku ta efektivo i hustu, pa hende i planeta. Na 2022 Greenpeace a prepará, huntu ku hendenan di Boneiru, un kaso den korte kontra Estado Hulandes. Nos ke pa gobièrnu protehá nos tur kontra e konsekuensianan di e krísis di klima. Pues esei ta loke nos ke logra tambe: e gobièrnu mester hasi tur loke ta posibel pa protehá Boneiru kontra e konsekuensianan di kambio di klima.E anunsio di e kaso den korte akí no tabata solamente gran notisia na Hulanda. Medionan di komunikashon riba nivel mundial a reportá tokante esaki. For di rònt mundu nos a risibí mensahenan di indignashon, solidaridat i speransa. Simpatisantenan por sostené literalmente nos yamada na e gabinete, dor di firma nos brandbrief dirigí na promé minister Mark Rutte. Na 2022 esaki a ser firmá pa mas ku 10.000 simpatisante.

‘Sea level rising’

E kampaña a kuminsá na Boneiru na luna di mei ku un akshon stimulante. A pone chaleko di salba bida (zwemvest) riba diferente palu na kantu di e kosta sur di Boneiru, ku e teksto ‘sea level rising’. Na anunsio di e kaso den korte, Judmar Emerenciana, kende ta un artista i un di e demandantenan, a pinta un mural na Boneiru. E pintura ta mustra e kasnan di katibu bou di awa. Un imágen preokupante di futuro ku ta bira realidat si nos no intervení na tempu.

Investigashon sientífiko tokante kambio di klima na Boneiru

Miéntras gobièrnu Hulandes a laga hasi i ta hasiendo tur sorto di investigashon na e parti Europeo di Hulanda, apénas tabatin algu konosí tokante e impakto di kambio di klima riba e partinan Karibense. P’e motibu ei na 2022 Greenpeace a laga Vrije Universiteit Amsterdam hasi un investigashon grandi tokante esaki. E konklushonnan no ta faya: si nos no aktua awor mes, e bida di hendenan na Boneiru lo no ta meskos nunka mas. Un kinto parti di e isla ta na peliger pa bai bou di awa den e siglo akí mes debí na subida di nivel di laman, loke lo ta un desaster p’e poblashon. Refnan di koral lo disparsé i olanan di kalor lo oumentá.

Di investigashon pa moshonnan den Tweede Kamer

Tantu den medionan di komunikashon komo na Den Haag e investigashon a krea bastante tumulto. Den Tweede Kamer por lo ménos tres moshon a ser aseptá. E gabinete mester hasi entre otro mas investigashon tokante e konsekuensianan di kambio di klima na Boneiru, Sint Eustatius i Saba, i ademas deliniá kiko mester ser hasí pa protehá e islanan. Tambe Tweede Kamer ta eksigí pa Aruba, Kòrsou i Sint Maarten haña sosten den ehekushon di investigashonnan similar.

Local Kids on their Bikes on Bonaire. © Marten  van Dijl / Greenpeace
© Marten van Dijl / Greenpeace

Nos ta sigui!
2022 tabata solamente e komienso di nos kampaña pa hustisia di klima na Boneiru. N’e momentu akí nos ta preparando e kaso den korte huntu ku hendenan na Boneiru. Kiko ta e impakto di e krísis di klima riba nan bidanan, i kon nan ke pa nan isla ser protehá? E siguiente paso hurídiko ta pa manda e konvokashon (sommatie) (ku ta un karta ofisial di atvertensia) pa gobièrnu. Despues ta sigui e dagvaarding ku nos ta hiba pa hues. Greenpeace ta traha huntu ku diferente eksperto riba tereno di lei, hustisia di klima i trato desigual, pa duna forma na e demanda den korte. Pero loke ta mas importante ta e kòmbersashonnan ku nos ta hibando ku e habitantenan di Boneiru; huntu nos ta traha na e kaso akí.

‘Gobièrnu tin e deber di protehá nos tur. No mester importá si bo ta biba na Boneiru, Ameland òf Valkenburg. Tòg e gabinetenan konsekutivo bou di guia di promé minister Rutte no a hasi práktikamente nada na esaki pa Boneiru. Ta p’e motibu akí nos ta drenta akshon i nos ta bai hues huntu ku e habitantenan di Boneiru pa eksigí akshon di klima pa Boneiru.’

Faiza Oulahsen, kabesante di klima i energia

‘E atvertensia akí ta bini nèt na tempu’

Judmar Emerenciana ta diseñadó gráfiko i un di e hendenan na Boneiru kende a djòin Greenpeace pa kambia e situashon. Judmar a pinta un mural yamativo riba un hotèl bandoná na Boneiru. Ora ku na desèmber Greenpeace a bai serka sekretario di estado pa Relashonnan di Reino, señora Van Huffelen, relashoná ku e rapòrt di investigashon, el a risibí un kopia grandi di e mural di Judmar.

‘Nos ta na peliger di pèrdè nos kultura. Pero ainda no ta lat, e atvertensia akí ta bini nèt na tempu’. Mi no ke pa e kasnan di katibu ku mi ta pinta, bai bou di awa den futuro, antó pa e ora ei nos pensa “nos por a evitá esaki”. Nos mester drenta den akshon awor. E kasnan di katibu ta inseparabel di nos kultura i identidat. Ei ta e orígen di tur loke nos ta i ta hasi. Ora mi wak e kasnan ei, mi ta realisá kada bes atrobe ku mi antepasadonan no a bin Boneiru boluntariamente. Mi mayornan i mi welanan a pasa e historia ei di nos famia pa ami. P’e motibu ei e kasnan di katibu ta un parti di mi tambe. Mi ta kòrda ku komo mucha chikí ya mi tabata hasi preguntanan manera “kon nos a yega akinan” i “ken nos ta”. Un Boneiru sin e kasnan akí lo ta hopi straño i alabes un bèrguensa.’