Kambio di klima lo dal Bonèiru duru si no intervení. Esaki segun investigashon ku Vrije Universiteit Amsterdam (VU) a hasi pa Greenpeace Hulanda. Kontrali na sano huisio, mi a spera ku e konklushonnan lo no tabata dje malu ei, pero esei no ta e kaso. E bon notisia ta ku awor nos sa kiko nos mester hasi. P’esei nos ta tuma akshon i huntu ku habitantenan di Bonèiru nos ta bai korte pa eksiguí akshon ambiental pa e isla.

E investigashon di VU pa Greenpeace ta e promé análisis amplio tokante e impakto di e krisis ambiental riba Bonèiru. Inkreibel, pero bèrdat. Mi ta kontentu ku porfin tin un tipo di investigashon asina, pasobra awor nos sa kiko tin ku sosodé pa protehá e isla. Si kalentamentu di mundu keda nèt bou di 1,5 grado, e ora ei e daño na kasnan, trabou, salubridat i herensia kultural ta keda manehabel.

Kasi un kinto parti di Bonèiru ta ser menasá na bai bou di awa na fin di e siglo akí pa motibu di subida di nivel di laman, refnan di koral ta disparsé i olanan di kalor lo oumentá. Dor di esaki bida pa hendenan ku ta biba na Bonèiru nunka mas lo no ta meskos.

Investigashon independiente

Lo bo pensa ku e gabinete ta den un estado di alerta máksimo. Bonèiru i tambe Sint Eustatius i Saba ta munisipionan spesial di Hulanda for di 2010, pero nos gobièrnu apénas tin plannan pa protehá e islanan kontra inundashonnan ku lo tuma lugá pa motibu di nivel di laman ku ta subiendo.

P’esei Greenpeace a hasi loke e gabinete no ta hasi: nos a laga hasi investigashon independiente tokante e konsekuensianan i peligernan di kambio di klima pa Bonèiru. A base di esei por tuma e pasonan korekto pa protehá e isla.

Riesgo grandi dor di kambio di klima

E investigashon di Vrije Universiteit ta mustra ku habitantenan di Bonèiru ta kore riesgo grandi pa motibu di subida di nivel di laman, kalor ku ta oumentá, i morto di koral. E investigashon ta wak e impakto di diferente senario di klima riba e isla. Si limitá kalentamentu mundial te na 1,5 grado, e konsekuensianan lo ta konsiderablemente ménos ku si e kalentamentu mundial subi te na 2,7 grado òf asta 4,4 grado. Aki bo por lesa e konklushonnan prinsipal di e investigashon.

E kosta di Bonèiru n’e momento akí, i na 2150 den 3 diferente senario di klima.

E bunita di senarionan di futuro ta ku nan no tin nodi di bira realidat. Ainda no ta lat pa kontené e konsekuensianan di e krisis di klima pa Bonèiru. Mi no por enfatisá sufisiente kon importante ta pa limitá e kalentamentu di mundu te na 1,5 grado, konforme palabrashonnan di e Akuerdo di Klima di Paris.

E maneho di e gabinete pa Bonèiru, Sint Eustatius i Saba ta leu for di hustu riba hopi aspekto i no ta parse e maneho ku tin pa restu di nos. Hopi hende apénas por kubri òf no por kubri nan gastunan mes, por ehèmpel pasobra e gabinete no ta sòru pa un suèldu mínimo (‘minimumloon’) na drechi. Banda di esei ta bin tambe e krisis ambiental ku solamente lo oumentá e pobresa eksistente na Bonèiru ainda mas.

Eksiguí akshon pa klima pa Bonèiru

E gabinete tin e deber pa protehá nos kontra e konsekuensianan di e krisis di klima. Kontra inundashonnan, violensia na kosta, i otro efektonan ku ta peligrá bida di hende komo konsekuensia di e krisis ambiental. E gabinetenan konsekutivo bou di liderasgo di promé minister Rutte no a hasi práktikamente nada na esaki. Pa e motibu akí nos ta bai korte huntu ku habitantenan di Bonèiru pa eksiguí akshon ambiental pa Bonèiru.

Meskos ku viktorianan anterior kontra gobièrnunan i kontaminadónan grandi di fosil, nos ta bai hasi tur loke ta posibel pa gana e kaso akí i asina protehá futuro di nos tur. No mester importá si bo ta biba na Bonèiru, Ameland òf na Valkenburg. 

Bista riba e kasnan di hendenan esklablisá oraño (originalmente gél oker) kantu di kosta sùitwèst di Bonèiru. © Marten van Dijl / Greenpeace

E promé paso hurídiko, un “sommatiebrief” dirigí na gobièrnu Hulandes, lo ser elaborá (“uitgewerkt”) den e próksimo lunanan. Greenpeace Hulanda i habitantenan di Bonèiru ta eksiguí hustisia ambiental pa e isla. “Nos tin e menasa di pèrdè nos kultura. Pero ainda no ta muchu lat, e atvertensia akí ta bini nèt na tempu pa nos por tuma akshon”, asina un habitante di Bonèiru ta bisa, ku ta enbolbí den e kampaña. E no ke pa den futuro e histórikamente importante kasnan di katibu bai bou di awa, antó ku e ora ei nos ta realisá ku nos por a evitá esei.

Kiko abo por hasi

Huntu nos ta ban perkurá pa e gabinete tuma akshon pa protehá nos tur i baha e emishonnan drástikamente. P’esei firma nos karta pa Mark Rutte, p’asina e tende masha duru i kla ku Bonèiru, Sint Eustatius i Saba ta importá.