E kambio di klima ta afekta tur hende na mundu. Tambe na Boneiru. Sinembargo, nos no sa kasi nada di e gravedat di e efektonan di e kambio di klima riba nos islanan. Pesei Greenpeace a laga hasi un investigashon independiente riba e impakto di esaki riba nos isla. Pero kiko eksaktamente ta kambio di klima i ki efekto e kalentamentu global tin riba islanan manera Boneiru?

Mundu ta kalentando

E klima ta e tempu promedio durante un período di trinta aña. E klima ta kambiando i segun sientífikonan, hende tin influensia riba esaki. E temperatura di mundu ta oumentando rápidamente, paso nos a kuminsá emití kada bès mas gasnan dañino pa medio ambiente (manera CO2). E gasnan dañino ta keda den e atmósfera i ta stroba ku e kalor di solo ta skapa. Komo resultado, mundu ta birando dia pa dia mas kayente.

Petroli, karbon i gas

Pa un gran parti, hende ta responsabel ku e gasnan dañino pa medio ambiente ta bin den aire. Nos ta saka petroli foi suela i ta kima karbon i gas den sentralnan eléktriko. Outo i avionnan, i por último pero no menos importante, e barku kruseronan tambe ta emití CO2. Empresanan grandi ku ta produsí petroli manera Exxon Mobil i Shell ta emití más CO2 ku algun pais (chikitu).

Rápidamente ta kortando palunan, mane e selva di Amazona na Suramérika, pa traha lugá pa krio di bestia of e produkshon di soja, zeta di palma i otro kultivo. Esaki tin konsekuensianan desastroso pa naturalesa, e poblashon indígena i nos klima. Paso e palunan ta konservá CO2 i ta eliminá esaki foi e atmósfera.

Un oumento di e nivel di laman

Paso mundu ta birando mas kayente, e gletsjernan ta smelt i e nivel di laman ta oumentá. Esaki por kousa inundashonnan en gran eskala i pone ku e kostanan ta garna. E sistema meteorológiko tambe ta brua. E fenómeno meteorológiko ekstremo, manera ola di kalor, tormento i temporadanan di sekura severo, ta birando dia pa dia mas frekuente (i más largu). Esaki ta konta pa tur pais na mundu.

Esaki tin konsekuensianan importante. Hende ta pèrdè nan kas of terenonan di kultivo paso e area ku nan ta habitá ta yená ku awa. Of nan ta haña nan ta muda pa motibu di e kalor. Kosechanan ta frakasa debí na sekura i paso e kultivo ta krese menos bon ku temperaturanan haltu. Tur esaki ta krea skarsedat di kuminda i hamber. Sierto lugá riba mundu ta birando inhabitabel pa hende i bestia.

Esaki ta Greenpeace

Greenpeace ta un organisashon mundial di medio ambiente importante dediká na un planeta bèrdè i pasífiko. Nos ta tuma medidanan huntu ku nos siguidónan, por ehèmpel, organisá akshonnan i manifestashonnan pa kousanan ku nos ta konsiderá importante. Por ehèmpel, pa e protekshon di e selva di Amazona i nos oséanonan presioso.

Greenpeace ta enfrentá e empresanan ku ta daña e medio ambiente i gobièrnunan ku no ta hasi sufisiente pa protehá e hende i e naturalesa. komo resultado di nos esfuerso, Shell, por ehèmpel, a stop di bora pa buska petroli na Alaska i a bin un prohibishon pa dùmp supstansianan toksiko den Noord Zee.

Na Hulanda, Greenpeace a hunga un ròl den e demanda kontra di Shell ku a keda gana pa Milieudefensie, unda nos tabata ko-demandante. Na 2021, Korte a diktá ku pa 2030, Shell mester emití kasi mitar di e emishonnan di CO2. Tambe nos ta organisando e marcha pa klima huntu ku otro organisashonnan, ku lo tuma lugá dia 19 di yüni 2022 na Rotterdam.

Kiko e kambio di klima ta nifiká pa islanan?

Islanan chikitu i zonanan na kosta ta spesialmente vulnerabel pa kambio di klima. Nan ta bou di menasa pa e oumento rápido di e nivel di laman I e tormentonan devastator ku kada bès ta birando mas frekuente i severo. E islanan di Tuvalu i Kiribati (den oséano pasífiko) ta na peliger pa keda absorbá pa laman i e habitantenan di Sint Maarten a keda asotá sin mizerikòrdia pa orkan Irma. Solamente mitar di e fondonan di ayudo primintí pa Hulanda a keda paga. Mas di kuater aña despues, ainda hopi habitante di Sint Maarten ta wardando pa drecha nan kasnan.

Paísnan vulnerabel hopi biaha no tin e rekursonan finansiero pa protehá su mes kontra e efektonan di kambio klima miéntras ku e paisnan riku, ku tin un partisipashon mas grandi den e krísis klimatiko, si por protehá nan mes kontra di esaki. E último dies añanan, e sifra di mortalidat, pa motibu di inundashonnan, sekura i tormenta den paisnan altamente vulnerabel, ta 15 bès mas grandi ku den paisnan mas resistente. Esaki segun IPCC, e panel di klima ku sientífikonan di Nashonnan Uni.

Foto beschadigd huis met stoelen in het midden
Sint Maarten © 2018 / Dirk-Jan Visser – Nederlandse Rode Kruis

Boneiru den e zona di peliger

Boneiru ta mei mei di e zona di peliger. E isla ta bou di e nivel di laman i e ref di koral protehá ta bou di preshon. Kralendijk, por ehèmpel, unda hopi hende ta biba i traha, ta situá den un di e zonanan mas abou di e isla i ta vulnerabel pa inundashon. Banda di e oumento di e nivel di laman, Boneiru lo mester lidia kada bès mas ku kondishonnan di klima ekstremo, manera ola di kalor i sekura persistente.

Si nos no redusí drástikamente e emishonnan di CO2 den mundu henter e siglo aki, partinan di Boneiru ta kore e riesgo di bira un desierto. Pa medio di IPCC, nos sa ku e desigualdat i pobresa ta stroba e komunidatnan vulnerabel pa adaptá na e klima ku ta kambiando. Kuarenta porshentu di e kasnan na Boneiru tin un entrada bou di un nivel mínimo di bida: e kantidat mínimo ku un hende mester pa sobrebibí. Hopi persona tin dos trabou, pero ainda no ta gana sufisiente, paso e gastunan fiho manera hür, kuminda, awa i koriente ta hopi haltu.

Lesa mas riba Boneiru i kon esaki ta keda menasa pa e krísis di klima.

© Marten van Dijl / Greenpeace

Mester di investigashon sientífiko

Ounke ta evidente ku Boneiru ta den e zona di peliger, nos no sa eksaktamente kon vulnerabel e isla ta. Realmente no tin muchu estudio hasi riba e impakto di e kambio di klima na Boneiru. Esaki ta bastante straño, paso gobièrnu hulandes si ta hasi investigashon pa e parti europeo di Hulanda. Pesei Greenpeace a pidi e Universidat Liber di Amsterdam pa hasi un investigashon riba e impakto di e kambio di klima na Boneiru. Basa riba esaki, por tuma e medidanan adekuá pa protehá e isla i su habitantenan.

Un paso importante ta pa skucha tur habitante, nan eksperensia i ideanan. Asina so nos por yega na e mihó solushonnan pa Boneiru. Meralney Bomba i Naomie Pieter ta nos koleganan na Boneiru ku lo ke papia ku e habitantenan riba e kambio di klima i e posibel solushonnan pa Boneiru. Meralney a bishitá radio Live 99.9 FM na aprel pa papia riba e tema, huntu ku e gerente di kampaña Dewi Zloch.

Bo ke drenta den kontakto ku Meralney i Naomie? Esaki ta posibel via email ku ta [email protected] of manda nos un mensahe via di nos Instagram of Facebook.