Greenpeace u središnjoj i istočnoj Europi objavio je najnovije istraživanje pod nazivom Connection Failed, koje je pokazalo da su europski gradovi i dalje puno bolje povezani zračnim nego željezničkim prometom. Ljude se potiče na letenje, umjesto na vožnju vlakom, unatoč štetnom utjecaju zrakoplovnog prometa na planet. Svrha istraživanja bila je utvrditi postojeće i potencijalne izravne željezničke veze te ih usporediti s brojem izravnih letova na istim rutama.
Greenpeace je analizirao 990 ruta između 45 velikih europskih gradova, od čega za samo 12 posto ruta postoji izravna veza vlakom, dok za 69 posto postoji izravan let. Dakle, gotovo je šest puta više izravnih letova nego izravnih željezničkih linija između velikih gradova diljem Europe.
Zagreb je vrlo slabo povezan prekograničnim izravnim željezničkim linijama. Postoji izravna veza vlakom samo do četiri analizirana grada iako bi se do njih 26 moglo doći izravnim putovanjem kraćim od 18 sati. To znači da izravna željeznička povezanost Zagreba iznosi svega 15 posto. Izravnim noćnim vlakom može se putovati samo do dva analizirana grada, Münchena i Züricha.
Izravan vlak vozi još do Budimpešte i Ljubljane, ali te dvije linije nisu česte. Postoji samo jedan par vlakova dnevno za Budimpeštu i tri za Ljubljanu.
Ne postoji izravna željeznička veza sa 85 posto gradova do kojih bi se moglo izravno doći u roku od 18 sati. Dvije najočiglednije propuštene prilike za putovanje kraće od 12 sati su izravne linije do Beograda i Beča.
Trenutno nijedan putnički vlak ne prelazi hrvatsko-srpsku granicu. Do Beograda se trenutno s presjedanjem u Budimpešti, Novom Sadu ili Subotici vlakom putuje gotovo 28 sati, dok bi putovanje izravnom linijom trajalo svega šest sati. Slično tome, nedostaje važna noćna željeznička linija iz Zagreba do Frankfurta. To je najprometnija kratka zračna ruta iz Zagreba koja nema izravnu alternativu putovanja vlakom, a slijede je linije za Amsterdam, Pariz i London.
Europa trenutno ima 350 posto više izravnih letova nego izravnih vlakova do odredišta do kojih bi se moglo doći vlakom u manje od 18 sati (18 sati je trenutačno maksimalno vrijeme putovanja jednog izravnog noćnog vlaka u Europi). S postojećom željezničkom infrastrukturom Zagreb ima potencijala za još 22 izravne veze, a s umjerenim ulaganjima u europsku željezničku infrastrukturu koja bi omogućila prosječnu brzinu od 80 km/h na svim trasama, osam dodatnih gradova moglo bi se u budućnosti povezati izravnim linijama do/iz Zagreba.
Izravni vlakovi nude značajne prednosti u odnosu na linije s presjedanjem, kao što su praktičnost, pouzdanost i često niže cijene, a i potiču ljude na korištenje održivog načina putovanja, umjesto onog koji se temelji na fosilnim gorivima. Međutim, nijedan analizirani grad ne iskorištava u potpunosti svoj potencijal za izravnu povezanost. Čak i Beč, grad sa 17 linija, odnosno najviše izravnih željezničkih veza u Europi, ima izravne linije na samo 58 posto mogućih ruta.
Greenpeace poziva EU i nacionalne vlade da podrže razvoj izravnih željezničkih usluga ulaganjem u infrastrukturu, bolju suradnju između željezničkih tvrtki i uspostavljanje izravnih veza tamo gdje još nisu komercijalno održive.
– Europa je godinama prostirala ‘crveni tepih’ zračnom prometu koji je štetan za klimu i obasipala ga poreznim olakšicama, dok su vlakovi i željeznička infrastruktura propadali. Danas se suočavamo s golemim nedostacima u našoj željezničkoj mreži i znatnim neiskorištenim potencijalom za izravnu željezničku povezanost, uglavnom zbog pogrešnih prioriteta pri raspodjeli sredstava za mobilnost. Vrijeme je da europske vlade i EU isprave tu neravnotežu poboljšanjem povezanosti i udobnosti vlakova te ukidanjem nepoštenih povlastica zrakoplovnoj industriji. Europljani zaslužuju pristup čistom, učinkovitom, udobnom i cjenovno pristupačnom javnom prijevozu, dobrom i za njih i za planet. – istaknuo je Herwig Schuster, stručnjak za mobilnost Greenpeacea u središnjoj i istočnoj Europi.
Cijelo istraživanje možete pronaći na ovom linku.