Petrinja, 27.1.2021.
Devedeset organizacija civilnog društva, tvrtki, znanstvenih institucija i inicijativa upućuje apel za zelenu obnovu u Sisačko-moslavačkoj županiji Vladi RH, nacionalnom Stožeru civilne zaštite i svim odgovornim tijelima.
Na današnjoj konferenciji za medije u Petrinji, udruge su pozvale na suradnju i obnovu koja neće biti gola rekonstrukcija stanja prije potresa, već bolja, održiva, otporna na krize i katastrofe te prvenstveno po mjeri ljudi koji žele nastaviti ili se vratiti živjeti i raditi na potresom pogođenim područjima. “Ovim apelom tražimo sve ono što poslijeratna obnova nažalost nije postigla. Sadašnji trenutak predstavlja jedinstvenu priliku za obnovu prema boljem životu na Baniji/Banovini. Jedini način za opstanak je sustavna revitalizacija koja će osigurati radna mjesta i razlog za ostanak mladih. U suprotnom će ovo područje biti sablasno, područje duhova!”, rekla je Tamara Jovičić, voditeljica udruge IKS iz Petrinje.
Apelom zagovaraju da vodeća načela pri obnovi i ulaganjima u infrastrukturu budu poticanje energetske učinkovitosti, korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije te doprinos borbi protiv energetskog siromaštva. ”Nužno je pri obnovi ne ulagati u infrastrukturu koja ovisi isključivo o fosilnim gorivima i povećava emisije stakleničkih plinova. Treba koristiti i ulagati u dodatan razvoj lokalnih resursa, znanja i kapaciteta – ljudi, tehnike i tehnologija – ali tako da se oni razvijaju i koriste održivo, sukladno glavnim odrednicama Europskog zelenog plana”, izjavio je Daniel Rodik iz Društva za oblikovanje održivog razvoja.
Udruge smatraju da je također nužno u što većoj mjeri ulagati u zelenu infrastrukturu (prometnu, komunalnu i energetsku), obnovu ekosustava i lokalna rješenja temeljena na prirodi koja mogu istovremeno osigurati otpornost na katastrofe te doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. “Zelena obnova neće biti moguća ako u nju ne budu uključeni građani. Nadležne institucije trebaju prepoznati vrijednost građanskog doprinosa. To ujedno znači osnaživanje ljudi, tako da sami budu spremni pomoći i sebi i svojoj zajednici. Trebamo jačanje ljudskih kapaciteta, prekvalifikacije i razvoj lokalnih radnih mjesta”, rekla je Ivana Kordić iz udruge Tatavaka i volonterskog kolektiva SLOGA.
Sve ovo moguće je postići ukoliko se osigura dugoročno, sustavno i pametno ulaganje raspoloživih sredstava, ne samo iz Fonda za obnovu i donacija, već i svih fondova koji slijede – Fonda za pravednu tranziciju, ekonomski oporavak te višegodišnjeg financijskog okvira EU. Time dobivamo jedinstvenu priliku za održivu obnovu potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije. Za to postoje EU sredstva, a kriteriji za njihovu dodjelu u procesu obnove moraju biti jasni, pravedni, transparentni i socijalno uključivi. Nužno je pojednostaviti administrativnu proceduru i olakšati pristup dokumentima.
Inicijatori apela također pozivaju odgovorna tijela na suradnju te stavljaju svoja stručna znanja na raspolaganje kako bi zajedno radili na obnovi koja je pravedna, održiva, uključiva te u isto vrijeme dobra za ljude, prirodu i klimu. “Želimo zajedno sa svim akterima sagledati dugoročnu perspektivu razvoja urbanih i ruralnih područja Banovine/Banije. Želimo kreirati viziju dobrog i boljeg života temeljenu na lokalno dostupnim resursima, znanjima, povijesnom, kulturnom i tehničkom nasljeđu lokalnih zajednica i ljudi koji čine život na tom području sada i u budućim generacijama”, zaključila je Paula Raužan iz Agencije lokalne demokracije Sisak.
Detalje apela i potpisnike možete pronaći na poveznici, a pozivaju se sve organizacije, tvrtke i institucije, posebno jedinice lokalne samouprave, da ga podrže.
Apel su formirali zajedno Zelena akcija, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Institut za političku ekologiju, Greenpeace u Hrvatskoj, Terra Hub, Tatavaka, WWF Adrija, Brodsko ekološko društvo BED, Zelena energetska zadruga i Zaklada Solidarna te lokalne organizacije iz Sisačko-moslavačke županije: ALD Sisak, IKS Petrinja i EKS – Ekološko kulturna scena.
Kontakti:
- Ivana Kordić, Tatavaka i volonterski kolektiv SLOGA, [email protected], 098 9474 031
- Daniel Rodik, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), 091 4655 402, [email protected]
- Tamara Jovičić, Udruga IKS (Volonterski centar Petrinja), [email protected], 099 813 5600
- Paula Raužan, Agencija lokalne demokracije Sisak (VC Sisak), [email protected], 099 230 9261
Dodatne informacije:
Apelom za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije tražimo da obnova uključi sljedeće:
- Vodeće načelo prilikom obnove svih objekta mora biti gradnja po standardu nulte ili vrlo niske potrošnja energije (nZEB) uz korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije
- Kriteriji za dodjelu financijskih sredstava moraju biti jasni, pravedni, transparentni i socijalno uključivi sa posebnom pažnjom posvećenom građanima pogođenim energetskim siromaštvom
- Sredstva koja su osigurana iz Fonda za pravednu tranziciju i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost treba uložiti u jačanje ljudskih kapaciteta, prekvalifikacije i razvoj lokalnih radnih mjesta
- Prilikom planiranja programa pomoći i različitih financijskih mehanizama potrebno je pojednostaviti administrativnu proceduru i olakšati pristup dokumentima potrebnim za prijavu za financijsku podršku za obnovu
- Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne – obrana od poplava, toplinskih udara i suša
- Osigurati građanima temeljnu prometnu, komunalnu i energetsku infrastrukturu (uključujući i mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača npr. energetske zadruge)
- Prioritet bi trebalo staviti na lokalne resurse, materijale, tvrtke i organizacije čime se potiče lokalni razvoj i doprinosi dugoročnoj održivosti.
- Osigurati održivo (kružno) gospodarenje otpadom (npr. ponovna uporaba, recikliranje) nastalim za vrijeme i nakon potresa (građevinski otpad, tekstilni otpad, ambalažni otpad itd.)
- Nastaviti i dodatno poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao odgovor na klimatsku krizu i gubitak bioraznolikosti