Koji je cilj ove peticije?
Cilj je ove peticije da se Hrvatska pridruži nizu zemalja koje su poduzele ambiciozne korake ka smanjenju plastike za jednokratnu upotrebu. Našom peticijom zahtijevamo od Vlade da zabrani lagane plastične vrećice za nošenje (tanje od 50 mikrona).
Zašto bi trebalo zabraniti upravo te vrećice?
Takve vrećice koristimo u prosjeku do 20 minuta, u većini slučajeva samo jedanput. Nakon toga ih se baca u otpad, potom im trebaju stoljeća da se razgrade na odlagalištima, a svakim danom smo svjedoci koliko ih završava u okolišu. Sve to uzrokuje velike probleme za okoliš i moramo djelovati po tom pitanju. Jednokratne plastične vrećice postale su simbolom brzog i rasipnog trošenja prirodnih resursa i potrebna je promjena paradigme.
Što s vrećicama debljim od 50 mikrona?
U Hrvatskoj je potrošnja laganih plastičnih vrećica za nošenje (do 50 mikrona) višestruko veća nego onih debljih od 50 mikrona stoga smatramo da one trebaju biti prioritet za rješavanje. Predlažemo da se i dalje prati potrošnja vrećica stijenke deblje od 50 mikrona te razmotri mogućnost njihove zabrane u budućnosti, pogotovo dođe li do značajnog povećanja potrošnje.
Nije li problem u ljudima koji te vrećice masovno uzimaju?
Svakako se slažemo da po ovom, kao i drugim pitanjima vezanim uz kulturu bacanja, treba mijenjati navike. Ali ne može sav teret biti na pojedincima, treba postaviti drugačije zakonske okvire.
Što možemo koristiti umjesto plastičnih vrećica?
Ako obratimo malo pozornosti prilikom kupovine, plastične vrećice i torbe možemo vrlo lako zamijeniti. Planiraj svjesno svoju kupnju: ponesi vlastitu platnenu vrećicu.
Mogu li papirnate vrećice biti rješenje?
Zagovaramo sustav koji može funkcionirati bez materijala za jednokratnu upotrebu. Ako ćemo masovno koristiti papirnate vrećice, povećat ćemo pritisak na sječu šuma. Moramo se potruditi u što većoj mjeri preći na materijale za višekratnu upotrebu.
Je li bioplastika dobra zamjena?
Ukoliko je kompostabilna, bioplastika je mali korak naprijed, ali i ona se razgrađuje pod određenim uvjetima (uglavnom u industrijskim komposterima, zbog uvjeta temperature i tlaka) pa opet može doći do gomilanja otpada. K tome, ne rješavam problem tzv. kulture bacanja. Pravo rješenje je odmicanje od jednokratnog korištenja predmeta. Fokus trebamo staviti na smanjenje potrošnje i višekratnu upotrebu materijala, kako bismo spriječili nastanak otpada u začetku.
U što da stavljam voće, povrće, peciva?
Jedan dio voća i povrća vrlo jednostavno možemo bez ambalaže staviti u platnenu torbu koju smo prethodno ponijeli sa sobom od kuće: ako kupuješ, na primjer, samo jabuke ili banane, ne treba ti dodatna ambalaža za kupnju osim vlastite platnene torbe. Dobro rješenje može biti i periva torbica od npr. starih zavjesa ili nekog drugog materijala koji možeš ponovno iskoristiti umjesto bacanja, Može se sašiti za par minuta i koristiti za kupnju voća, povrća ili peciva. Ukoliko ti šivanje ne ide od ruke, takve torbice moguće je kupiti.
Što sa svim ostalim jednokratnim plastičnim predmetima?
Slažemo se da je problem veći od vrećica, ali različite stvari su zakonski regulirane kroz različite propise. Vrećice su u Hrvatskoj regulirane kroz Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži i ova peticija cilja na te izmjene.
Mnogi drugi jednokratni plastični proizvodi bit će regulirani kroz zakon koji će proizaći iz Direktive o jednokratnoj plastici, više informacija ovdje – https://bit.ly/2Q211XU. Na tome ćemo također raditi u nadolazećem razdoblju.
Što je sa svom silnom plastičnom ambalažom?
Kao globalna organizacija bavimo se i odgovornošću korporacija za načine na koje plasiraju svoje proizvode na tržište te zahtijevamo od njih da stanu na kraj jednokratnoj plastici te se okrenu materijalima za višekratnu upotrebu – https://bit.ly/2OdDvtq.
