Dia 11 di mei habitantenan di Boneiru huntu ku Greenpeace ta manda un sommatiebrief na promé minister Rutte. Den e karta nan ta eksigí pa gobièrnu protehá Boneiru kontra e konsekuensianan di kambio di klima. Konsekuensianan ku aworakí ya ta ser sintí riba e isla. E sommatiebrief ta e último atvertensia na gobièrnu pa redusí e emishon di CO2 lihé i tuma medidanan konkreto pa tene Boneiru sigur. Awor i den futuro. 

Klik hier voor Nederlands

Subida di nivel di laman i kalor aworakí ya kaba ta afektá e bida diario di habitantenan di Boneiru. Tòg apénas gobièrnu ta inkluí Boneiru den plannan tokante klima, miéntras ku e isla ta un ‘munisipio spesial’ di Hulanda. Si no bin kambio den esaki, un gran parti di e isla ta kore peliger di inundá den futuro serkano. E demandantenan di Boneiru ke preservá nan isla i p’e motibu ei nan ta tene gobièrnu Hulandes responsabel. 

Demandantenan Danique Martis, Angelo Vrolijk, Judmar Emerenciana, Jackie Bernabela, Onnie Emerenciana, Helen Angela. © Roëlton Thodé / Greenpeace

E habitantenan akí ta eksigí hustisia di klima pa Boneiru

E sommatiebrief ku a ser entregá na promé minister Rutte, ta un último atvertensia promé ku e demandantenan hiba un dagvaarding kontra Estado Hulandes na Korte. Huntu ku e diáspora Karibense nos tabata presente na het Torentje ku un banner riba kual ta pará: ‘Nos ta eksigí hustisia – Kaso di klima di Boneiru’.

Den e karta e demandantenan di Boneiru ta enfatisá ku nan ke hustisia di klima i un futuro sigur pa nan isla. Un di nan ta Jackie Bernabela, 65 aña i dosente: ‘Mi ta mira ku kambio di klima tin efekto riba Boneiru, ounke nos isla ta chikitu i nos emishonnan tambe ta tiki. Te ku awor nan no ta skucha nos. Si no pone preshon riba Den Haag, nada no ta pasa na Boneiru.’

Danique Martis (25) ta trahadó sosial na Boneiru i e ta eksigí akshon: “Ta importante p’e gobièrnu Hulandes karga su responsabilidat. Hulanda Karibense a ser lubidá pa muchu tempu kaba. Nos ke hustisia di klima. Pa Hulanda Europeo sí tin plannan pa protekshon kontra e nivel di laman ku ta subiendo i otro konsekuensianan di e krísis di klima, pero pa Boneiru ainda no.”

“E habitantenan di Boneiru no mester ser tratá komo siudadanonan di segundo klase, nos tin derecho riba trato igual”, ta opinion di Onnie Emerenciana (60, hortikulturista).

Gobièrnu ta responsabel

Gobièrnu tin e deber di protehá nos tur kontra inundashonnan òf otro konsekuensianan potensialmente mortal di e krísis di klima. Esei ta un derecho humano, pues p’e motibu ei lo no mester hasi niun diferensia si bo ta biba na Boneiru, Ameland òf Valkenburg. 

Pero gobièrnu a skohe te ku awor pa no protehá e habitantenan di Boneiru, miéntras ku esaki ta hopi nesesario. P’e motibu akí awe huntu ku e habitantenan di Boneiru nos ta tene Estado Hulandes responsabel. Huntu ku e demandantenan nos ta invoká e derechonan humano ku gobièrnu mester protehá.

Huntu ku e demandantenan di Boneiru nos ta pidi pa un maneho di klima hustu:

  1. Gobièrnu mester kombatí kambio di klima peligroso dor di kontribuí ku su parti hustu na e meta di un kalentamentu mundial di máksimo 1.5 grado i redusí e emishon di CO2 mas lihé. E emishon nashonal di Hulanda mester ser redusí na sero promé ku 2040, lokual ta posibel segun investigashon.  
  2. Gobièrnu mester traha plannan pa protehá habitantenan di Boneiru kontra e konsekuensianan di kambio di klima, ku aworakí ya kaba ta ser sintí.

E base sientífiko di nos eksigensianan

E investigashon amplio di e sientífikonan di Vrije Universiteit (VU) riba enkargo di Greenpeace, ta demostrá e urgensia pa akshon di klima pa Boneiru. E investigashon a indiká ku na fin di e siglo akí kaba un kinto parti di Boneiru por inundá, inkluso partinan di e kapital Kralendijk. Den kaso di tormenta, e riesgo di inundashon ta subi mas ainda. Ademas e isla lo konfrontá un oumento di kalor i koral ku ta muri. Esaki ta afektá salú di e hendenan riba e isla, kende ta kore peliger tambe di pèrdè nan trabou, nan tera i herensia kultural importante.

E investigashon di VU ta suprayá ku gobièrnu mester hasi tur loke ta na su alkanse pa limitá kambio di klima mas tantu posibel. Pa futuro di Boneiru ta krusial pa limitá e kalentamentu mundial bou di 1.5 grado, ku ta e límite palabrá den e Akuerdo di Klima di Paris. Den e kaso ei e konsekuensianan ainda lo ta serio, pero e peligernan di mas grandi lo por ser evitá.

P’e motibu ei den e sommatiebrief nos ta eksigí protekshon kontra e konsekuensianan di kambio di klima ku lo afektá Boneiru, asta den kaso di un kalentamentu di ménos ku 1.5 grado. Ademas nos ta eksigí e kompromiso di gobièrnu pa no laga e kalentamentu sigui subi, pasobra no por dueila ku kranchi habrí. Si gobièrnu intervení den kaso di ámbos punto, nos por sòru ainda pa un futuro habitabel pa Boneiru.

Kasonan eksitoso den korte

E kaso di klima akí ku nos ta preparando huntu ku habitantenan di Boneiru, no ta pará riba su so. Tin un movimentu mundial ku ta andando pa boga pa hustisia di klima. E movimentu ei ta ser liderá pa habitantenan di áreanan na kosta, islanan i otro komunidatnan. Nan ta ser afektá mas gravemente den e krísis di klima, miéntras ku nan ta kontribuí lo ménos na esaki. Esei ta konta tambe pa Boneiru. Mundialmente mas i mas hende ta pèrdè nan salú, nan bida, kas i kondishon di biba.

Kontra di e inhustisia akí, hendenan rònt mundu ta drentando akshon. Nan ta usa lei eksitosamente pa eksigí akshon pa klima. Antó nan ta gana kasonan grandi i importante den korte, kual ta tene gobièrnunan i kompanianan kontaminadó responsabel.

Sostené e kaso di klima di Boneiru

Ku e kaso di klima akí e habitantenan di Boneiru por logra algu revolushonario: ku lo ta pará pretu riba blanku ku un gobièrnu tin e deber di protehá kada habitante den e krísis di klima. Esei lo hasi un mundu di diferensia, no solamente pa e habitantenan di Boneiru, pero tambe pa hendenan den otro áreanan vulnerabel na mundu.

Bo por yuda pa hasi e kaso di klima akí un éksito, dor di para huntu ku e habitantenan i bira un simpatisante. Ku mas sosten, mas fuerte nos moketa lo ta den direkshon di gobièrnu na Den Haag.

De toekomst van Bonaire

De overheid moet ons beschermen in de klimaatcrisis, maar doet dit niet. Al helemaal niet voor Bonaire. Inwoners van Bonaire en Greenpeace stappen naar de rechter, als het kabinet nu niet in actie komt.

Doe mee